Pazar Ustikolina i sedmični pazarni dan u 16. stoljeću

Autor(i)

  • Muamer Hodžić

DOI:

https://doi.org/10.48116/issn.2303-8586.2019.69.287

Ključne riječi:

Ustikolina, pazar, pazarni dan, trgovina, kadija, Porta

Sažetak

Trg Ustikolina se spominje još od 1394. godine u kontekstu trgovine voskom, kojom se naročito bavilo lokalno stanovništvo. Osim toga, u Ustikolini su veoma rano bili aktivni i dubrovački trgovci. Prema mišljenju nekih od vodećih regionalnih medievista, Ustikolina nije mogla izdržati konkurenciju obližnjih, naprednijih trgova, Goražda i Foče, te se zbog toga ovaj trg nije mogao održati dugo. Međutim, iz sadržaja osmanskih izvora vidljivo je da su osmanske vlasti već od prvog popisa 1468/1469. evidentirale prihode od tržne takse na pazaru Ustikolina, što pokazuje da se, ipak, aktivno trgovalo. Kako bi se unaprije­dila trgovina, sredinom 16. stoljeća fočanski kadija poslao je Porti pismenu predstavku za promjenu održavanja sedmičnog pazara u Ustikolini. Traženo je da se pazar održava petkom umjesto subotom. Ovaj korak je poduzet radi racionaliziranja vremena i olakšavanja aktivnosti stanovništva Ustikoline i njene okolice. Konkretan cilj je bio da se u istom danu mogu obaviti najvažniji sedmični poslovi i prisustvovati obaveznoj sedmičnoj molitvi (džuma).

U radu je posebna pažnja posvećena analizi dokumenta kojeg je Porta uputila fočanskom kadiji u vezi s tim. Sadržaj spomenutog dokumenta otkriva način na koji je Osmanska država rješavala određene probleme važne za lokalnu za­jednicu, a održavanje sedmičnog pazara bio je jedan od takvih. Također, iz do­kumenta se može utvrditi kako je Ustikolina imala džemat muslimana, džamiju u kojoj se obavljala centralna sedmična molitva (džuma), pazar i ustanovljen pazarni dan, što su bili osnovni preduvjeti da se neko mjesto proglasi kasabom.

U radu su spomenute slične prakse iz ovdašnjih krajeva, ali i glavne prijestol­nice Istanbula, što je jedan od pokazatelja centraliziranosti Osmanske države u 16. stoljeću. Na osnovu izloženog, primjetna je efikasnost upravnog aparata i to da administrativno uredovanje u načinu funkcioniranja velikih i malihmjesta nije bilo prepušteno slučaju. U konkretnom primjeru, primjetno je da je pitanje uspostave i promjene sedmičnog pazara rješavano službenim putem, definiranim državnim protokolom.

Preuzimanja

Download data is not yet available.

##submission.downloads##

Objavljeno

18.01.2021

Citiranje

Hodžić, M. (2021). Pazar Ustikolina i sedmični pazarni dan u 16. stoljeću. Prilozi Za Orijentalnu Filologiju, 69(69), 287–305. https://doi.org/10.48116/issn.2303-8586.2019.69.287

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni naučni radovi