Jedna od mogućnosti objavljivanja književnih izvora

Sažetak

U ovom tekstu, pokušali smo, na primjeru Fadil-paše Serifovića (Sarajevo, 1808. - Istanbul, 1882.), pjesnika i visokog političara, pokazati kako je pristup građi i metodologija rada, ključno pitanje prezentiranja književne baštine. To se posebno odnosi na muslimansko književno nasljeđe, čiji su autori Bosanci i Hercegovci koji su stvarali na Jednom ili više orijentalnih jezika, a rukopisi, koji kriju njihove radove, rasuti su po bibliotekama i institutima ne samo naše zemlje, nego i svijeta.

Na dvije knjige, čiji je priređivač i prevodilac Fehim Nametak: Fadil-paša Šerifović - pjesnik i epigrafičar, Sarajevo, 1980. i Fadil-paša Šerifović: Divan, Sarajevo, 1981. naznačili smo, kakvu bi, po našem mišljenju, trebalo primijeniti naučnu metodologiju i postupati s građom da bi čitalac dobio korisno i upotrebljivo djelo.