Poteškoće u usvajanju turskog ablativa kod hrvatskih govornika i njihovi uzroci

Barbara Kerovec

Sažetak

U nastavi turskog jezika sa studentima turkologije kojima je materinski jezik hrvatski primijetili smo da pri usvajanju triju turskih prostornih padeža (lokativa, dativa i ablativa) studenti najlakše svladavaju upotrebe lokativa, dok najviše poteškoća imaju s usvajanjem ablativa. Ovaj rad nastoji uputiti na najčešće pogreške studenata koje se tiču usvajanja ablativa, a potom i rasvijetliti uzroke tih poteškoća analizirajući različita značenja ablativa i uspoređujući načine jezičnoga strukturiranja prostornih koncepata u turskom i hrvatskom jeziku. Rezultati analize upućuju na to da bi poteškoće u usvajanju ablativa mogle proizlaziti iz dvaju glavnih čimbenika: iz (1) utjecaja gramatičko-značenjskih struktura materinskog (hrvatskog) jezika te načinâ konceptualizacije pojedinih prostornih odnosa koji su u sprezi s tim jezičnim strukturama, te iz (2) izražene višeznačnosti turskoga ablativa i nemogućnosti jasnog prepoznavanja motivacijskih veza među njegovim različitim značenjima. Upućivanje na različitosti u strukturiranju koncepata u dvama jezicima te rasvjetljavanje motivacijskih veza među naizgled nepovezanim značenjima ablativa moglo bi pridonijeti olakšavanju usvajanja ablativnih upotreba pri učenju turskog kao stranog jezika. 

--------------------------------------------------------------

Difficulties in acquiring Turkish ablative by Croatian speakers and their causes

In the process of teaching Turkish language to students of Turkology who have Croatian as their mother tongue, we have observed that students, while learning Turkish spatial cases (locative, dative and ablative), do not have difficulties in acquiring locative case, while ablative seems to be the most difficult to acquire. This paper aims to indicate the most frequent mistakes done by students using ablative case in spatial meanings, and to elucidate eventual causes of these mistakes by analyzing different ablative meanings and by comparing the ways of linguistic structuring of certain spatial concepts in Turkish and Croatian language. The results of the analysis show that two main factors can be considered as giving rise to difficulties in acquiring ablative: (1) the influence of grammatical and semantic structures of students’ mother tongue (Croatian) which are in a strong interrelation with the way of conceptualizing certain spatial relations, and (2) high polysemy of Turkish ablative and students’ incapability to clearly recognize motivating relations among its seemingly unrelated different meanings. We suggest that acquiring ablative uses in the process of learning Turkish as a foreign language could be rendered easier by strengthening the awareness of differences in structuring of concepts in the two languages, and by perceiving motivating relations among different meanings of ablative.

Ključne riječi

turski kao strani jezik; hrvatski jezik; semantika padeža; ablativ; prijedložno-padežne konstrukcije; prostorni odnosi; Turkish as a foreign language; Croatian language; case semantics; grammar of cases; ablative; prepositional phrases; spatial relations

Full Text:

PDF

Refbacks

  • There are currently no refbacks.