Several documents on Isa Bey’s tekke in Sarajevo (II)
DOI:
https://doi.org/10.48116/issn.2303-8586.2022.72.72Ključne riječi:
Gazi Isa-beg, Sarajevo, Skoplje, Šejh Osman-dede, mevlevijska tekija Hadži Mahmuda, Isa-begova tekija, mevlevizam, vakuf, tevlijetSažetak
tak o tome da je zavija koju je 1462. godine osnovao Gazi Isa-beg pripadala nekom tarikatu. Međutim, od kraja 18. stoljeća, od kada se pojavljuje i Šejh Osman-dede, Isa-begova zavija u Sarajevu počinje se spominjati kao mevlevijska. Šejh Osman-dede bio je jedan od derviša Hadži Sinanove kadirijske tekije, da bi kasnije postao šejh Hadži Mahmudove mevlevijske tekije te u narednom periodu počeo tvrditi da je mevlevijska tekija u kojoj je on bio šejh ustvari Isa-begova zavija. Prvo je u to ubijedio nadležne instance, potom osigurao da se tekija u kojoj je bio šejh popravi iz sredstava vakufa Isa-begove zavije, a nakon toga, u nastojanju da dokaže da je pozicija mutevelije ovoga vakufa neotuđivo pravo šejha ove tekije, posegnuo i za pozicijom mutevelije spomenutog vakufa i vakufskom imovinom. Time je pokrenut dugogodišnji spor oko pozicije mutevelije između novog mutevelije Šejh Osman-dedeta i mutevelije Isa-begovog vakufa Osmana sina Mustafinog, koji je živio u Skoplju i bio Isa-begov potomak. Iz dokumenata o ovoj veoma osjetljivoj temi saznajemo da li je Isa-begova zavija zaista bila mevlevijska tekija, ko je imao pravo da bude mutevelija vakufa navedene zavije, koji su bili uslovi funkcionisanja vakufa i slično.
Ranije su objavljeni neki dokumenti koje smo pronašli u Osmanskom arhivu u Istanbulu i Arhivu Generalne direkcije vakufa u Ankari, a koji su bili vezani za dešavanja oko Isa-begove zavije i vakufa, koja su počela proglašenjem Šejh Osman-dedeta mevlevijskim šejhom. U ovom radu korišteni su dokumenti iz sidžila Sarajevskog šerijatskog suda koji se čuvaju među građom Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Ovi dokumenti upotpunjuju dokumente koje smo ranije objavili. Navedeni dokumenti, koji preispituju do sada uvriježeno mišljenje da je Isa-begova zavija osnovana kao mevlevijska tekija te iznose na vidjelo ime Hadži Mahmuda kao osnivača mevlevijske tekije, izmijenit će pisanje o tarikatima u ovom gradu. Dokumenti su važni i za istraživanje institucije vakufa, kao i pravne historije kroz djelovanje ustanove šerijatskog kadije i njegove sudnice.
