Autori osmanskih pjesničkih spomenica (tezkira) kao pjesnici hronograma (tariha)

Sažetak

Osmanske pjesničke spomenice (tezkire), čija je glavna svrha pružanje informacija o životu i djelima pjesnika u periodu od XVI pa do XX vijeka, zauzimaju posebno mjesto među važnim izvorima klasične turske književnosti. Pjesnici o čijim biografijama je ovdje riječ obavljali su različite dužnosti i pripadali različitim slojevima osmanske društvene strukture. Međutim, ono što je svima njima zajedničko, bez obzira na društveni status, jeste činjenica da su svi oni prevashodno bili pjesnici. Sami autori, prikupljajući biografije pjesnika koji su dolazili iz različitih društvenih slojeva, služili su se različitim izvorima. Ti izvori mogli su biti sam pjesnik, bliski prijatelji pjesnika, biografija nekog drugog pjesnika, historijska knjiga ili pak sam autor. Historijske stihove koje su pjesnici stoljećima pisali za razne prilike, također su jedan od pisanih izvora kojima su se autori koristili. Značajan dio pjesnika u svojim tezkirama koristio se i proračunskim sistemom ebdžed kojim se arapskim slovima dodjeljuje numerička vrijednost. Na taj način su pisani i mnogi tarihi, te su se izračunavala stupanja na prijesto sultana, osvajanja gradova, važni prirodni događaji, pa čak i privođenje kraju knjiga koje su pisali i sl. Međutim, pored biografija pjesnika koje su autori obrađivali kao centralnu figuru, nerijetko su njima u čast pisali i hronograme (tarihe) koji su njima samima priskrbljivali identitet historičara. Autori nisu ciljano pisali hronograme kako bi bili nazivani historičarima, već su za cilj imali da napišu stihovane hronograme kojima bi, oslanjajući se na ebdžed, opisali određene važne događaje iz života pjesnika. Nije rijedak slučaj da se u tradiciji pisanja osmanskih spomenica susreću hronogrami posvećeni pjesnicima o kojima je riječ. U ovom istraživanju dat će se podaci o autorima  koji su u svojim tezkirama pisali hronograme posvećene pojedinim pjesnicima i na taj način dali svoj doprinos historiji književnosti.