Muslimani kao poreski obveznici u osmanskim defterima džizje
studija slučaja za vilajet Brod u drugoj polovici 17. stoljeća
DOI:
https://doi.org/10.48116/issn.2303-8586.2019.69.247Ključne riječi:
Osmansko Carstvo, Bosna, rani novi vijek, džizja, socijalno-ekonomska historija, finansijska politika, širenje islama, socijalno-ekonomski položaj muslimana i kršćana u svijetu islamaSažetak
Ovaj rad nastoji dekonstruirati tradicionalne narative o ubiranju džizje u Osmanskom Carstvu i doprinijeti boljem poznavanju osmanske politike u nametanju spomenute daće u oblastima u kojima je širenje islama uzelo maha kroz ispitivanje osmanske prakse nametanja džizje muslimanima na području centralne Bosne. Navedeno pitanje u historiografiji je zapostavljeno te o tome postoje samo rudimentarni podaci zasnovani na vrlo ograničenom broju osmanskih izvora. Nedostaci koji postoje u studijama kojima trenutno raspolažemo, u ovom radu se nastoje otkloniti analizom deftera džizje vilajeta Brod iz 1679. godine, u kojem su muslimani činili preko 90% obveznika džizje, što do sada nije zabilježeno ni na jednom drugom području Osmanske države. Također, koristeći raznovrsnu neobjavljenu i neobrađenu građu na osmanskom jeziku, autor tumači porijeklo i razvoj osmanske prakse ubiranja džizje od muslimanskog stanovništva te ispituje posljedice koje je navedena pojava imala na društvene procese koji su se odvijali u regiji, u prvom redu na proces širenja islama.
Preuzimanja
