Tešanj u 16. stoljeću

Autor(i)

  • Aladin Husić Sarajevo

Ključne riječi:

historija, Bosna, 16. st., Tešanj

Sažetak

Geostrateški položaj Tešnja uvjetovao je smjenu titulara u kraćem historijskom razdoblju, od bosanskog vazalnog kralja (1465-1476), do Ugara i Osmanlija. Iz tog vremena potječu i prve vijesti osmanskih izvora o Tešnju. Ipak, trajno zaposjedanje i ulazak u okvir osmanske uprave uslijedio je u vrijeme Selima I (1512-1520), preciznije oktobra 1512. godine. Krajiška pozicija značajno se odrazila na njegov razvitak u prvim godinama osmanske vladavine. Cjelokupno područje bilo je devastirano i potpuno depopulizirano. Otuda je naseljavanje stanovništva u Tešanj i uže područje bio jedan od prioriteta nove vlasti. Većina prvih stanovnika Tešnja potječe s područja Zenice, Travnika i Visokog. Tešanj je brzo prevladao početne poteškoće i već sredinom 16. stoljeća izrastao u gradsko naselje koje je do 1559. godine proglašeno kasabom. Najveće zasluge za urbani razvitak Tešnja u 16. stoljeću imao je Ferhad--beg, koji je osim džamije, ostavio i druge zadužbine u ovome gradu. Tešanj se tako do kraja 16. stoljeća svrstao u deset većih gradskih naselja Bosanskog sandžaka, sa tri sakralna objekta, džamijom sultana Selima I, mesdžidom sufi Oruča i džamijom Ferhad-bega, kao i drugim sadržajima, dućanima, hanom, karavansarajom, koji su doprinosili novom urbanom i privrednom imidžu grada.

S prvim pouzdanijim vijestima o Tešnju javljaju se i podaci o vojnim sadržajima. Prisustvo vojske evidentno je kroz cijelo 16. stoljeće. Dakako, ono je bilo uvjetovano prvenstveno vojnim prilikama. Otuda se u posadi Tešnja javljaju najprije ulufedžije, potom timarnici, a krajem 16. stoljeća posada je ponovo financirana iz državne blagajne.

Dokumentirana privredna djelatnost pokazuje raznolike učinke. Najizrazitija je agrarna proizvodnja, koja u proizvodnji žita pokazuje čak i nešto iznad očekivanog, kao što je slučaj i sa vinogradarstvom. Zanatstvo je znatno skromnije, ispod očekivanog. Ovdje međutim treba uzeti u obzir i činjenicu da ono u drugoj polovini 16. stoljeća najčešće nije dokumentirano u svome stvarnome obimu. I pored toga, Tešanj se svrstao u sami vrh gradskih naselja u Bosanskom sandžaku.

Preuzimanja

Download data is not yet available.

##submission.downloads##

Objavljeno

07.06.2017

Citiranje

Husić, A. (2017). Tešanj u 16. stoljeću. Prilozi Za Orijentalnu Filologiju, 61(61), 301–318. Retrieved from https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/89

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni naučni radovi