Predodžbe o ženama u osmanskoj književnosti
imagološka analiza Zenan-name Enderunlu Fazila
Ključne riječi:
osmanska književnost, šehrengiz, Zenan-name, imagologija, predodžbe o ženama, stereotipiSažetak
Mesnevija osmanskoga pjesnika Enderunlu Fazila pod naslovom Zenan-name Knjiga o ženama), napisana krajem 18. i rado čitana početkom 19. stoljeća, jedno je od imagološki najzanimljivijih djela postklasične osmanske književnosti. Oslanjajući se na tradiciju şehrengiza, autor u tom djelu donosi vrlo živopisne i duhovite psihofizičke portete žena iz različitih dijelova svijeta: onih koje su živjele na osmanskom teritoriju do strankinja izvan granica Osmanskoga Carstva. Unatoč osporavanoj literarnoj vrijednosti, riječ je o djelu iznimno bogatog imagološkog potencijala koji do sada nije bio sustavno istražen. Polazeći od postavki književne imagologije, istraživačke grane komparativne književnosti koja se bavi interpretativnom analizom diskurzivnih konstrukcija i reprezentacija heteropredodžbi, u radu se analiziraju predodžbe ženama koje se spominju u djelu Zenan-name, a također se nastoji ispitati do koje su mjere pjesnikove predodžbe o ženskom svijetu bile uvjetovane društveno-povijesnim faktorima, odnosno kulturnim, književnim ili diskurzivnim konvencijama.