Povijesno kontekstualiziranje dokumenta kojim su braća Branković kupili od vakufa medrese al-Salāḥiyye Getsemanski vrt 1681.
Ključne riječi:
historija, XVII stoljeće, braća Brankovići/Brajkovići, Sarajevo, Getsemanski vrt, Jerusalem, medresa al-SalahiyyaSažetak
Braća Pavle, Jakov i Antun Branković iz Sarajeva kupili su u Jerusalemu 1681. godine dio vakufa medrese al-Salahijje putem tzv. al-ḥikr-a (kupovina zasada, nakon koje zemljište i dalje ostaje u posjedu vakufa) i zavještali ga za franjevce u samostanu al-ʻAmūd (samostan svetog Spasitelja) u Jerusalemu i za kršćansku sirotinju, koja od njih traži pomoć. Na nekoliko dana prije u Jerusalemu ih je kustod kustodije Svete zemlje imenovao vitezovima Svetoga groba. Braća su koristila prezime Branković umjesto izvornog porodičnog prezimena Brajković, kako bi se prikazali nasljednicima stare plemićke loze Brankovića, a sve da bi od Beča dobili plemićke titule i privilegije. U vrijeme kada su Brankovići u Beču polagali pravo na pripadanje staroj despotskoj lozi, isto to je činio i ambiciozni Đorđe Branković, koji je, suprotno početnim očekivanjima Austrije od njega, želio nakon protjerivanja Turaka osnovati veliku ilirsku državu na Balkanu. Dokument (hudždžet) o spomenutoj kupoprodaji i zavještanju sadrži imena kupaca, prodavatelja, cijenu, imena svjedoka i slično. Originalni dokument čuva se u Arhivu kustodije Svete zemlje u Jerusalemu, a isti se nalazi zapisan i u sidžilu Šerijatskog suda u Jerusalemu.