O gradskom stanovništvu u Bosni u XVI stoljeću

Sažetak

Ovdje je na osnovu turskih popisa kao najsadržajnijih izvora razmatrano pitanje porijekla gradskog stanovništva, tj. načini njegovog formiranja i njegova socijalna struktura.

U gradovima sa orijentalno-muslimanskom fizionomijom stanovništvo se konfesionalno dijelilo na zatečeno kršćansko i muslimansko. Muslimansko, koje se rapidno povećavalo, formirano je uglavnom doseljavanjem okolnog seoskog stanovništva. O tome procesu govore mnogi izričiti podaci u službenim turskim popisima.

Izvjestan procenat stanovnistva, naročito u ranom periodu, doselio se iz istočnih provincija i gradova Osmanskog Carstva. To su bili vojno-administrativni službenici, vjerski službenici i razne zanatlije. Jedan procenat gradskog stanovništva, opet, vukao je porijeklo od ratnih zarobljenika. Da bi olakšali svoj položaj, brojni ratni zarobljenici prelazili su na islam, a zatim su redovito bili oslobađani. Takvi stanovnici bili su u izvjesnoj mjeri i favorizirani. Obično su se nastanjivali u gradovima. Otuda bivše ratne zarobljenike nailazimo u gradovima sa različitim funkcijama i zanimanjima: zanatlije, vjerski službenici i državni službenici.

Još treba istaknuti da je muslimansko gradsko stanovništvo koje se bavilo zanatstvom i trgovinom bilo oslobođeno rajinskog statusa. To oslobođenje odnosilo se samo na središnji dio·grada, dok se ta povlastica nije odnosila i na periferne dijelove grada.