Ibrahim Munib Akhisari i njegov „Pravni zbornik“

Sažetak

U ovom radu govori se o učenom Bosancu iz 18. stoljeća Ibrahimu Munibu Akhisariju (Pruščaku) ,i njegovu rukopisnom djelu Magmu'a fiqhiyya (Pravni zbornik). I o autoru i o djelu do sada se znalo samo po imenu, na osnovu onoga što je o njemu i njegovu djelu kazao Gustav Flügel u svom katalogu rukopisa, a na osnovu toga i Hazim Šabanović u svome djelu Književnost Muslimana Bosne i Hercegovine na orijentalnim jezicima.

U zbirci manuskripata 0rijentalnog instituta u Sarajevu pronađen je autograf Pruščakova Pravnog zbornika. Sada smo u prilici da na osnovu onoga što je autor sam o sebi rekao, utvrdimo punu genealogiju i druge biografske podatke Ibrahima Muniba Akhisarija, učenog imama, hatiba i „dersi-i ama“ Sulejmanijje džamije u rodnim mu Oborcima (kasabi na putu između Travnika i Donjeg Vakufa u Bosni), koji je kasnije postao kadija Akhisara (gdje je stalno boravio), te najzad i muftija Akhisara sa Livnom (Ihlewne). Iz podataka koje nam pruža ovo njegovo djelo, kao i na osnovu drugih podataka o njemu, bilo je moguće zaključiti da je živio u 18. stoljeću. Ne zna se za sada ni kada je rođen, ni kada je umro. Nema ni podataka o njegovom školovanju, niti kada je stupio u službu. Sigurno se zna da je 1744. g. bio na dužnosti imama i hatiba Sulejmanijje džamije u kasabi Obordžan (Oborci); da je 1755. g. postao naib (vršilac dužnosti) kadije Velijuddina u Akhisaru kada je počeo da sastavlja ovaj Pravni zbornik; da je 1761. g. dobio ovlaštenje (izun-namu) da može vršiti dužnost muftije Livna (Ihlewne) poslije smrti dotašanjeg livanjskog muftije Abdullaha; da je 1763. izdao prvu fetvu u svojstvu muftije Akhisara, što znači da je neposredno prije toga dobio naimenovanje. Uporedo sa ovim dužnostima on je vršio dužnost „ders-i am“, to jest bio je ovlašten da drži javna predavanja u Sulejmanijji u Oborcima. Svoj „Pravni zbornik“ je ·z~vršio 1765. dok je boravio u medresi Top-atan Mustafa beg (u Ltvnu). Na osnovu dva dokumenta iz „šikayet deftera“ doznaje se da je i 1779. i 1780. bio na dužnosti imama i hatiba Sulejmanijje džamije u Oborcima.

Ovaj „Pravni zbornik“ je njegov autograf, koji sadrži njegove vlastite decizije izložene u 178 tema. Uz to djelo sadrži citate i izvode iz mnogih pravnih djela, što govori o njegovoj učenosti i širokoj obaviještenostl.

U vezi sa konstatacijom da je ovo autograf muftije Ibrahima Muniba, napominjemo i ovo: vrlo često su sekretari muftija vršili redigovanje i sistematiziranje decizija koje je muftija u svoje djelo unosio onim redom kako su mu u praksi dolazile. Ovaj manuskript p11etstavlja muftijin autograf, koji nije, koliko se za sada zna, do,živio novu redakciju. Stoga je ovaj primjerak posebno vrijedan i zanimljiv za historijat nastanka djela ove vrste.

Pored pravne materije Ibrahim Munib je u ovaj „Zbornik“ unosio i mnoge tekstove književne i kulturno-historijske sadržine. Budući da su ti materijali značajni za kulturnu prošlost Bosne, a ima ih priličan broj pa ih treba obraditi u posebnom radu, ovdje se (uz prikaz Pravnog zbornika) samo registruje izvjestan broj najzanimljivijih. Kroz ove književne materijale Ibrahim Munib nam se predstavio i kao pjesnik i vrstan prozni stilista. Uz to zabilježio nam je književne tvorevine i drugih pjesnika Bosne koje do sada nismo uopće znali ni po imenu.