O ulozi derviša u formiranju gradskih naselja u Bosni u XV stoljeću

Sažetak

U ovom prilogu objašnjava se pionirska uloga derviša u formiranju naselja i širenju islama u Bosni. Na osnovu najranijih osmanskih popisa razjašnjeno je podizanje derviških hospicija (zaviye) na nekoliko punktova u Bosni u vrijeme kada se tek pojavljuju prvi slučajevi islamizacije. Kako je islamski misticizam (tasawuf), kojim se bavili derviši, predstavljao viši stupanj primjene islama jasno je da tasawuf u najranijem periodu derviši nisu imali kome propovijedati, nego su njihove zavije, kao i u istočnoj Rumeliji, u prvom redu predstavljale svratišta ikonačišta.

Ovdje je analiziran nastanak sedam takvih zavija u Bosni, i to: u Sarajevu (Isa-begova zavija 1462); u Visokom (Ajas-pašina zavija, oko 1477) i u Rogatici (zavija derviša Muslihuddina, prije 1489). Zatim je razjašnjen nastanak tzv. hamzevijske zavije kod Srebrenice (oko 1519), Bahši-begove zavije u Zvorniku (prije 1530) i jedne zavije. kod Prusca (oko sredine XVI st.). Na kraju, ukazano je na nastanak naselja Skender Vakufa (druga polovina XVII st.), gdje je također bila vidljiva derviška uloga.