Perspektive proučavanja alhamijado pismenosti

projekt transkripcije i transliteracije alhamijado tekstova

Sažetak

U referatu se autor osvrće na projekt Transkripcija alhamiado tekstova i rječnika, koji je u Institutu za jezik i književnost pokrenut 1976. godine. Do danas rezultati navedenog projekta nisu poznati javnosti zbog činjenice da nije publiciran nijedan od završenih devet svezaka koji su bili rezultat tog projekta. Razlog zbog kojeg do danas nisu publicirani rezultati tog istraživanja tiču se same koncepcije, koja je podrazumijevala transkripciju dotada nepoznatih tekstova s ciljem proučavanja starijega jezika. Međutim, ispostavilo se da bi bilo dobro navedenu transkribiranu građu objediniti i pripremiti za buduća istraživanja navedene problematike pošto u ovom trenutku u Institutu za jezik ne postoji nijedan od spomenutih svezaka. Zbog važnosti navedenog, predlaže se da se navedeni projekt reaktivira s ciljem predstavljanja ukupnosti jezičkog izraza bosanske alhamijado pismenosti u najširem smislu riječi, obuhvatajući i rukopise i štampane publikacije, čime bi se stekli uvjeti za šira buduća istraživanja. U međuvremenu, od 1980. godine, kada je završena jedna faza navedenog projekta, do danas je pronađen čitav niz različitih spomenika bosanske alhamijado literature koji očekuju sistematsku obradu, pohranjivanje i pripremu za buduća istraživanja. Najlogičnije rješenje za to bi bilo da se navedeni projekt reafirmira te uz određene dorade metodologije i izradu nekih novih modela u predstavljanju pronađene građe pokrene kao novi stari naučnoistraživački projekt. Zbog kompleksnosti posla od velike važnosti bila bi uspostava naučne saradnje između slavistike odnosno bosnistike i orijentalistike, zbog čega bi naučno istraživanje moglo biti zasnovano kao zajednički projekt Instituta za jezik i Orijentalnog instituta.