Obračunski defteri blagajne ministarstva vakufa za Vilajet Bosnu i vakufi u Vilajetu Bosna

Sažetak

Nakon osvajanja i uspostave osmanske vlasti u Bosni, uspostavom vakufa, institucije koja je imala vrlo važnu ulogu u njihovoj urbanizaciji i naseljavanju, započelo je osnivanje gradova. Najznačajniji osmanski arhivski izvori za izučavanje vakufa u Bosni su popisni defteri, sidžili šerijastkog suda, vakufname, pojedinačni obračunski defteri vakufa i defteri postavljenja na službe vakufa. Nakon osnivanja Ministarstva vakufa u 19. stoljeću došlo je do centralizacije vakufa. S centralizacijom vakufa nastala je i nova vrsta izvora. Ova vrsta izvora su računovodstvene knjige, koje su pripremane za kontrolu poslovanja Ministarstva vakufa. Ovi novi defteri su ustrojeni u nekim vilajetima, i obuhvatali su sve vakufe vilajeta na jednom mjestu. Općenito uzevši, ova vrsta deftera počela se voditi od hidžretske 1280 (1863-64.) godine, i od tada ponavljana je svake godine do kraja osmanske vladavine. Za istraživanja historije vakufa, ekonomskog stanja vakufa, kao i utjecaja na socijalni i ekonomski život, te za istraživanja mnogih drugih tema, ova vrlo važna vrsta izvora ostala je prilično neiskorištena od strane istraživača. Tema našeg rada jesu poslovni defteri Ministarstva vakufa, koje smo identificirali u Osmanskom arhivu Predsjedništva vlade u Istanbulu, a odnose se na Bosanski vilajet. Na početku rada govori se o općim karakteristikama deftera i predstavljaju oni defteri koji se odnose na Bosanski vilajet. Potom su dati i vrednovani prihodi i rashodi te drugi podaci koje govore o funkcioniranju identificiranih vakufa. Na kraju kao primjer vođenja finansija u ovim defterima, dati su neki od najbogatijih vakufa vilajeta, Gazi Husrev-begov vakuf u Sarajevu i vakuf Ferhat-paše u Banjaluci, koji potječu iz perioda 1280-1284. godine po hidžretskom i rumijskom kalendaru.