Bošnjački pjesnik Zekerijja Sukkerī i njegova epigrafika

Sažetak

O Bošnjačkom pjesnifar Zekerijjau Sukkeriji je do sada bilo poznato veoma malo podataka, prvenstveno stoga što se sve do pojave GOlpinarlijeva Kataloga nije znalo gdje se nalazi njegov Divan, u cilju pojašnjavanja njegove biografije, pokušali smo u ovom radu obraditi i na bosanki jezik prevesti njegove tarihe od prvog datiranog 1072. godinom pa do pjesnikova dolaska u Istanbul 1082. godine.

U jedinom do danas poznatom sačuvanom kodeksu u kom se nalazi Sukkerijin Divan sačuvana su ukupno 22 tardra, od kojih je 20 napisano na turskom jeziku, a 2 na perzijskom, 17 tariha je nastalo prije pjesnikova dolaska i nastanjivanja u Istanbulu, dok je 5 tariha nastalo po njegovom dolasku u Istanbul. Tematsfa ih možemo klasificirati na tarihe historijskilr dogadaja, tarihe izgradnje pojedinih objekata, tarilre puštanja, brade, jedan tarih stradanja Sarajeva u požaru 1073. godine, te tarihe smrti nekohcئe Sukkerij-inih suvremenika.

Na osnovu tariha koje je posvetio svojim savremenicima i zemljacima poput Mustafe Katibije Čelebije, kaligrafa i pjesnika, sarajevskog muftije i šejha Ibrahima Bistrigije, mujezina Begove džamije, potom stradanja sarajevske čaršije u požaru, tariha posvećenog bosankom namjesniku i nekih drugih, slobodni smo iznijeti pretpostavku daje u to vrijeme autor boravio u domovini, preciznije u Sarajevu. Iz Sukkerijinih tariha saznajemo i dva zanimljiva podatka. Prvi je o stradanju Sarajeva u požaru, o kojem kod prethodnih istraživača nismo imali podataka. Naime, radi se o požaru koji je uništio sarajevsku čaršiju 1073 (1662/63), a stihovi kojima ovaj autor opisuje događaj dokaz su da je bio svjedokom stradanja njegovoga grada u “vatri usuda Božjega”. Drugi zanimljiv podatak je izveden iz tariha o izgradnji mehkeme iz 1080 (1669/70) godine, a za koji smo na osnovu prethodnih tariha i identifikacije pojedinih ličnosti iskazali pretpostavku da se najvjerojatnije radi o izgradnji sarajevske mehkeme, koja nam do sada nije bila poznata.