Džamije Banje Luke u planovima austrijskih ratnih karata iz XVIII stoljeća
Sažetak
Sveukupnim stradanjima nastalim agresijom na Bosnu i Hercegovinu od 1992.-1995. godine, sasvim sigurno se mogu pribrojati i štete na kulturnoj baštini.
Granatiranjem i miniranjem brojnih džamija, crkava i samostana, biblioteka, sahat-kula, javnih i stambenih objekata, agresor je uništavao žiže vjerskog i nacionalnog života naroda. Samo na području Banje Luke od 9. IX do 15. XII 1993. godine porušeno je 15 džamija, 6 turbeta, 5 šadrvana, veliki broj harema i Sahat-kula.
Međutim, rušenje islamskih vjerskih objekata u Banjoj Luci počelo je znatno ranije. Poznato je da je Banja Luka sredinom XVI stoljeća postala sjedište Bosanskog sandžaka, a od 1580. i Bosanskog ejaleta, što joj je osiguralo brži urbani razvoj. Tako je u Banjoj Luci od XVI do XIX stoljeća nastalo 45 džamija i toliko mahala sa četiri čaršije na obalama Vrbasa. Posebno su se isticale svojom ljepotom i arhitektonskom osebujnošću Ferhadija (iz 1579.) i Amaudija džamija (iz 1595.).
Rušenje i uništavanje islamskih vjerskih objekata počinje već poslije poraza osmanske vojske pod Bečom (1683.) i Karlovačkog mira (1699.). To će se nastaviti 1737. godine, kada u vrijeme cara Karla VI Banju Luku opsjeda princ Hildburghausen. Priprema ove bitke (24. VII do 4. VIII) i napadi trupa Hildburghausena, raspored artiljerijskih baterija i sprava, kao i pontonskih mostova biće predmet crtanja brojnih inženjera austrijske vojske. Tako će nastati veliki broj planova Banje Luke, koji predstavljaju najstarije poznate kartografske predstave ovog grada.
Osim što ova dokumentacija ima taj značaj, ona pruža saznanja o urbanom razvoju Banje Luke i o značajnim objektima, posebno džamijama, koji su u bici bili izloženi granatiranju i rušenju. Posljedica ovih rušenja biće i promjena arhitektonskih rješenja ovih objekata.
Proučavanje historije urbanizma grada Banje Luke na ovim dokumentima je kompleksno i traži prije svega pravilno tumačenje svega onoga što ovi dokumenti posjeduju, uzimajući naravno okolnosti u kojima su nastajali i sa kojim ciljem.