Poet Rahmî and His Qasida on Mostar

Sažetak

Autor je objavio kasidu pjesnika Rahmija i njegovu molitvu sa kronostihom {tarih) iz 1224. h.g. (1809./10.), čiji se rukopis može naći u zbirci rukopisa br. 107 Franjevačkog samostana u Mostaru.

Prema onome stoje pjesnik rekao o sebi u svojoj kasidi (1. i 2. bejt) može se identificirati kao pjesnik Rahmi (Sicill-i Osmani), koji je umro 1223. h.g. (1808./9.), pod pretpostavkom da datum smrti nije tačno zabilježen.

U prvom dijelu ovog rada, autor daje analizu kaside, koja se sastoji od tri dijela: 1. Der medh-i Mostar, 2. Der medh-i nehr-i Neretva, i 3. Der medh-i tarif-i cisr. Usporedba ove kaside sa pjesmama o Mostaru iz 17. vijeka pokazuje daje Rahmi poznavao pjesme ranijih pjesnika koji su pisali o tom gradu, i daje od njih preuzimao određene motive i izraze. U usporedbi sa ranijim pjesmama, Oda Neretvi je potpuna novina među pjesmama o Mostaru. I tu pjesnik koristi teološki sistem poređenja, metaforičke usporedbe, kao i mitološke i geografske. U nekim bajtovima, s druge strane, pjesnik često koristi potpuno deskriptivni metod, na taj način ostvarujući vrlo uspješnu realističnu usporedbu. U analizi ove kaside, koja je pisna u žanru Stadgedichte (şehireler şiiri ) - divanske poezije, ovaj autor posebnu pažnju posvećuje toponimima samoupozorenja i blagoslova u posljednjim bejtovima, kakvi se mogu naći i u nekim šehrengizima.

Molitva sa kronostihom, napisna povodom izrade autorove sablje (tarih-i seyf-i Rahmi) puna je vjerskog i borbenog ushićenja i mržnje prema neprijateljima osmanske države. Izgleda da je mogla biti pisana kao reakcija na rusko-turske ratove koji su se u to vrijeme vodili u dolini Dunava.

Autor je predstavio jezik kaside na turskom, kao i molitve sa prijevodom, u drugome dijelu rada.