Neke napomene o problemima iz historije Isa-begove tekije
Sažetak
Glavni cilj ovog rada je da ukaže na neke probleme u vezi sa historijom Isa- -begove tekije u Sarajevu, koji proizlaze iz postojeće literature na ovu temu. Rad ističe da je sad za sad još uvijek najsigurniji historijski izvor o ovom važnom objektu Isa-begova vakufnama iz 1462. godine, ali da čak i u vezi sa sadržajem ovog dokumenta u literaturi postoji nekih nejasnoća, od kojih se najvažnija tiče samog izgleda tekije. Nakon analize teksta Isa-begove vakufname, u radu se zaključuje da se objekat o kojem je riječ sastojao od jedne zgrade (a ne dvije, kako to proizlazi iz neke literature) koja je imala tri krila, i koja se, po uvjetima iz vakufname koristila i kao tekija i kao musafirhana.
Rad dalje ukazuje na postojanje više problema u vezi sa poistovjećivanjem Isa-begove tekije sa mevlevijskom tekijom u Sarajevu o kojoj govori više historijskih izvora i postavlja u pitanje općeprihvaćenu tezu – baziranu prvenstveno na opisu ove mevlevijske tekije iz 17. stoljeća od strane Evlije Čelebije - da je Isa-begova tekija u toku prva dva stoljeća svog postojanja prerasla u veliki mevlevijski centar. Podrobnija analiza ovog i drugih izvora koji se odnose na mevlevijsku tekiju pokazuje da se većina njih ne može odnositi na Isa-begovu tekiju te daje stoga vezivanje svakog spomena mevle- vizma u Sarajevu za Isa-begovu tekiju pogrešno. U zaključku, u isto vrijeme potvrđujući značaj Isa-begove tekije, rad ipak poziva na preispitivanje postojećih teza u vezi sa njenom historijom.