Vakuf Gazi Mehmed-bega Isabegovića u Sarajevu

Sažetak

Prvorazredni izvori za izučavanje historije gradova u doba osmanske vladavine su dokumenti o vakufima (vakufname, popisi vakufa u defterima, fermani, berati, muhime defteri). Ovaj rad donosi podatke o vakufu Gazi Mehmed–bega čelebije, sina Isa–bega Ishakovića u Sarajevu. Kako se nije sačuvala njegova vakufnama, ovdje su prezentirani podaci iz deftera Bosanskog sandžaka, kao i prijevod fermana poslanog iz Carigrada u prvoj dekadi šabana 1192. godine (kraj augusta 1778), koji govore o spomenutom vakufu.

Gazi Mehmed–beg je u Sarajevu 1519/1520. godine podigao džamiju sa kamenom munarom na Bistriku, do nje medresu i mekteb, i za njihovo održavanje uvakufio jedan han i brojne dućane u sarajevskoj čaršiji, kao i zemljište zvano ”Gnojnica” u Hercegovačkom sandžaku. Bio je mutevelija očevog vakufa u Sarajevu, zatim bosanski, hercegovački, a potom i kruševački sandžak–beg. Poznat je i po tome što se smatra osnivačem Rogatice koja je po njemu nosila i ime Čelebi–pazar.

Podaci iz dokumenata koji su prezentirani u ovom radu pokazuju da je vakuf Mehmed–bega nekada imao značajne prihode, i da je tokom stoljeća većina vakufske imovine propala. Ostala je samo džamija na Bistriku da svjedoči o ljudima poput njega koji su svojim imetkom doprinosili izgradnji Sarajeva.