Hasećija Mehmed Memiš-aga Mačković i sarajevska svakodnevnica
Ključne riječi:
kulturna historija, Sarajevo, vojska, XIX stoljećeSažetak
Na osnovu brojnih dokumenata i bilježaka iz rukopisnih hronika i historija XVIII i XIX stoljeća moguće je pratiti historijat brojnih uglednih muslimanskih porodica, kao i njihovih članova, koje su imale značajnu ulogu za razvoj Sarajeva. Većina ih je bila porijeklom iz Sarajeva ili iz nekih drugih bosansko-hercegovačkih gradova, dok su se neke doselile iz drugih krajeva Osmanskog carstva. Članovi ovih porodica, uglavnom su bili društveno i politički angažovani, obavljajući nerijetko veoma visoke funkcije u Bosanskom ejaletu. Znatan dio svoga imetka oni su uvakufljavali za opće dobro u različite svrhe i na taj način doprinosili razvoju grada. Među sarajevskim vakifima nailazimo i na one koji su svoj imetak stekli kao pripadnici određenih odreda osmanske vojske i posebno se isticali svojom hrabrošću u odbrani granica Bosanskog ejaleta, odnosno Osmanskog carstva.
Predvodnik bosanske vojske u mnogim borbama za odbranu Bosne, koji je stekao i titulu gazije bio je Sarajlija hasećija Mehmed Memiš--aga o kojem se govori u ovom radu.
O njegovoj biografiji i učešću u brojnim borbama postoji znatan broj podataka u rukopisnim djelima Târîḫ-i Enverî sarajevskog hroničara Muhameda Enverija Kadića, Târîḫ-i Bosna sarajevskog hroničara Saliha Hadžihusejnovića Muvekkita i Mecmū‘a-i Başeskî sarajevskog ljetopisca XVIII stoljeća Mula Mustafe Šefki Bašeskije. U radu smo predstavili i bilješku o uvakufljenju kao i njegovu ličnu vakufnamu koju smo pronašli u Kadićevoj Hronici kao i bilješku o njegovoj smrti iz koje vidimo da je spomenuti umro 1231. h.g. (1815/16) i da je ukopan na mezarju Bakije u Sarajevu.
Preuzimanja
