Ko je al-Muhāğir ad-Dāġistānī, prepisivač Mushafa Fadil-paše Šerifovića?

Sažetak

O Mushafu Fadil-paše Šerifovića koji se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva pod br. R 12 i koji je 2002. godine u fototipskom izdanju u 5000 primjeraka umnožen u štampariji Yıldız u Istanbulu, do sada je pisalo više istraživača naše kulturne baštine, ali niko od njih nije utvrdio ime kaligrafa al-Muhāğira ad-Dāġistānīja, koji je prepis završio 1265/1849. godine. Na osnovu dostupnih izvora i literature, bilješki prepisivača u rukopisu Mushafa i idžazeta koji je  1269/1853. godine Fadil-paši Šerifoviću dao šejh nakšibendijskog reda aš-šayḫ Yāsīn aš-Širwānī ad-Dāġistānī, sa sigurnošću se može tvrditi da je prepisivač Mushafa Fadil-paše Šerifovića Aḥmad ibn Muḥammad al-Muhāğir ad-Dāġistānī al-Makkī, koji vodi porijeklo od Muhammedova unuka Huseina. On je i pisac djela Mubayyin ādāb tilāwa al-Qur’ān, čiji se autograf čuva u biblioteci al-Asad (ranije Dār al-kutub aẓ-Ẓāhiriyya) u Damasku pod br. 6136. Djelo je završio 20. redžeba 1287. (16. 10. 1870.) godine u Mekki, gdje je bio stalno nastanjen i među stanovnicima Mekke poznat pod nadimkom al-Muhāğir ad-Dāġistānī, a posvetio ga je osmanskom sultanu Abdulazizu (vl. 1861.-1876.).

Iz originala Fadil-pašina idžazeta se vidi da je ovaj al-Muhāğir ad-Dāġistānī bio učitelj Fadil-pašina učitelja aš-šayḫ Yāsīna aš-Širvānīja i da je bio šejh nakšibendijskog reda u Mekki, a da je njegov učitelj bio aš-šayḫ ‘Abdulḥamīd aš-Širwānī, koji je napisao više djela na arapskom jeziku.

Iako nema podataka o mjestu prepisa Mushafa Fadil-paše Šerifovića, moglo bi se pretpostaviti, sudeći po mjestu stalnog boravka prepisivača al-Muhāğira ad-Dāġistānīja, kako bi to mogla biti Mekka.