Recepcija književnoestetskih vrijednosti Kur’ana u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj kritici

Sažetak

Recepcija Kur’ana u Bosni i Hercegovini dugo vremena je uglavnom bila vezana za religijsku dimenziju Teksta i njegov značaj koji ima u islamskoj kulturi i civilizaciji. Pri tome je zanemarena činjenica da je Kur’an uspostavio vrlo intenzivan kontakt sa zatečenom književnom tradicijom, nadmećući se s njom i prevladavajući je. Prijevodi Enesa Karića i Esada Durakovića prve su konkretizacije kur’anskog teksta na bosanski jezik koje njeguju i estetski pol Izvornika, te potiču sveobuhvatniju recepciju Kur’ana kroz raznovrsne modele analize kur’anskog teksta, koji polaze od stilističkih i lingvističkih pretpostavki teksta, pa do njegovih kulturnohistorijskih i historijskih okvira. Kur’anski tekst sve više postaje predmetom stilskih analiza, te se potenciraju njegove estetske i stilske odlike kao i nova čitanja Kur’ana u svjetlu savremenih tokova. Tako je odnos Kur’ana i bosanskohercegovačkih recipijenata ostvarivanjem susreta i uključivanjem Kur’ana u sistem savremenih književnih vrijednosti i tokova izdignut na dijahronijsku ravan.