Značaj Bosne za razumijevanje osmanskog pravnog sustava i osmanske pravne prakse
The Significance of Bosnia
Ključne riječi:
kanun, islamsko pravo, zemljišno-porezni sustav, Bosna, Vlasi, rudarstvo, novčani vakufiSažetak
Ovaj rad analizira odnos između islamske jurisprudencije, osmanskog kanuna i pravne prakse kroz razmatranje Bosanskog ejaleta. Pitanja razmatrana u ovom radu uključuju zemljišno-poreski sustav i posebne kanune koji se odnose vlaško stanovništvo, te na rudarstvo i njegovo oporezivanje. Autorica zastupa mišljenje da je pravni autoritet sultana u ovim dvjema sferama bio ograničen na određivanje poreza. Dva slučaja koji se razmatraju – vlaški kanuni i kanuni za rudnike – pokazuju da su stočarska ekonomija i rudarske djelatnosti, onako kako su prakticirane u regiji, bile regulirane environmentalnim faktorima, te praksama ustanovljenim od strane grupa kojima su kanuni izdati, dok su vlasti, odnosno sultan, definirali proporcije proizvoda koji su davani na ime poreza. Propali pokušaj drukčijeg razumijevanja kanunskog prava s početka i sredine 16. stoljeća, predstavljen ukidanjem prethodnih praksi i promjenom vlaške ekonomije iz stočarske u poljoprivrednu, pokazuje da sultan nije mogao regulirati ekonomiju i ekonomske odnose. Pored toga, ovaj pokušaj razotkriva jedan sukob između islamske pravne nauke i osmanske prakse koji stvoren od strane jednog purističkog i formalističkog pristupa interpretaciji osmanskog zemljišno-poreskog sustava. Ovaj sukob je razriješen pravnom interpretacijom mirijskog zemljišnog sustava od strane osmanskog šejhulislama Ebu’s-Su‘ûda. Ova interpretacija nije bila samo islamska ravna eksplikacija ovog koncepta, nego je uključivala i reformu sustava. Učinci i primjena ove interpretacije, kada se promatraju kroz osmanske poreske knjige za Bosnu iz razdoblja nakon interpretacije, vidljivi su u tome da su sve grupe plaćale poreze od zemljišne jedinice (baština/čift) a ne od domaćinstva, kao što je ranije bio slučaj. Posljednji problem koji autorica razmatra i dovodi u kontekst zemljišnog sustava je problem novčanih vakufa. Interes zajednice muslimana (maslahat), koji je ustanovljen kao krucijalni razlog za pravnu potporu ove vrste vakufa, izveden je iz činjenice da muslimani nisu mogli, zbog odsustva punog vlasništva nad zemljom, ispunjavati svoju dužnost održavanja i potpore vjerskog života. To znači da su pravne diskusije ovog pitanja bile uvjetovane specifičnim historijskim i pravnim okolnostima. i u ovom slučaju značaj ovih vakufa se može promatrati i razumjeti kroz proporcije ovih vakufa u Bosni gdje su oni početkom 17. stoljeća iznosili oko 6,5 milijuna akči.