Filozofska, politička i teorijska razmatranja u hronici Osam rajeva

Sažetak

Idris Husamuddin Bidlisi (u. 1520), emigrant s Istoka, bio je istaknuta figura na dvoru Bajezida II, a poslije i Selima I, kao politički filozof, savjetnik i državnik čiji je uticaj na osmansku samopercepciju izraženiji od bilo kojeg drugog učenjaka njegove generacije. Autor je dinastijske hronike na perzijskom jeziku Hašt bihišt, koja će biti razmatrana u ovom radu. Ova hronika ne samo da iznosi dokumentarne i faktografske podatke o prošlosti već predstavlja povijesni fenomen za razumijevanje političkog razmišljanja tog vremena od opisa savremenih vladara i državnika od interesa za osmanski dvor do demonstracije filozofskih i teorijskih stavova. Njegova percepcija povijesti i način kako povijesno sjećanje bilježi potpuno drugačijim alatima imao je za posljedicu i poseban odnos osmanskog društva prema vlastitoj prošlosti. Analiza Bidlisijevih alata u njegovom djelu obznanjuje njegovu koncepciju vladavine potkrijepljene kreativnim i originalnim raspravama koje su apostrofirale kozmičke i sakralne aspekte sultanata razrađene kroz sufijsku ontologiju.