O pojmu književnosti u primjeni na istraživanja naše duhovne baštine

Muhamed Filipović

Sažetak

U svome saopćenju autor ukazuje na brojne teškoće sa kojima se susreću istraživaći duhovne baštine naroda Bosne i Hercegovine, a osobito oni koji istražuju duhovnu baštinu Muslimana. Ta baština pripada različitim kultumopovijesnim krugovima i nastala jena različitim jezicima, pa je istraživanje, kako knjžnih izvora, tako i kontinuiteta i međuzavisnosti njenih faza razvoja, povezano sa potrebom i nuždom poznavanja mnogih jezika (arapski, perzijski, osmanski turski, latinski, crkvenoslavenski i srpskohrvatski), zatim brojnih različitih pisama (Ćirilica, glagoljica, latinica i arebica), te tradicija koje imaju svoje osnovno stablo, a prema kojima se naša duhovnost odnosi kao nešto što pripada tim stablima, ali se i izdvaja iz njih.

Kada se problem istraživanja duhovne baštine svede na istraživanje književnosti u njenom pisanom vidu, dakle kada se izuzme usmena narodna književnost i posmatra samo pisana umjetnička književnost i njene različite vrste, tada se, takoder, susrećemo sa brojnim poteškoćama. Pored poteškoća koje proizlaze iz činjenice da se unutar različitih tradicija i u dugom vremenskom dijapazonu, formirala različita struktura književne tradicije, te da je stoga veoma teško uspostavljati neka jedinstvenija mjerila za njenu procjenu i vrednovanje, osnovna teškoća ipak se sastoji u nedovoljnoj preciznosti samog pojma književnosti kada se on proicira na tako dugu i tako raznovrsnu tradiciju pismenog izražavanja.

U analizi ove problematike autor se bavi pitanjem definicije književnosti. On konstatira da se pojam književnosti, kao »u stabilnim formama izraženog duhovnog izraza sa namjerom da se proizvede efekt estetskog užitka«, javlja tek sredinom prošlog stoljeća i da se takav pojam, tj. pojam književnosti koji njen sadržaj svodi samo na djela lijepe književnosti (belletre)' ne može efikasno primjenjivati na ukupnu i osobito stariju književnu produkciju i tradiciju književnog izražavanja, a da se ne proizvede efekt njene prevelike redukcije i time osiromašenja.

Drugi pojam književnosti, tj. pojam koji književnost tretira kao ukupnost pisane riječi na jednom jeziku ili kod jednog naroda, također, ima svoje bitne slabosti. On previše proširuje područje književnog izraza i pod taj vid podvodi sve pisane tekstove, te se time književnost zapravo izjednačuje sa filologijom.

Autor smatra da pojam književnosti mora biti uzet u svojoj genetičko-povijesnoj projekciji i da ga i s obzirom na forme književnog izraza i s obzirom na sadržaj književnih djela, treba povezivati sa nastankom velikih genealoških interpretaciia nastanka svijeta i naroda, tj. čovjeka, tj. zapravo epske i gnomičke književne forme iz koje se onda, kao iz arhetipskih formi, razvila poezija, a potom i dramska književnost, kronika, te najzad prozni oblici, koji nastaju kao posljednji. U tom smislu se, kao osnova nastanka literature i uopće književnog izraza moraju uzimati Homerovi epovi, Hesiodove genealoške poeme, te iz njih nastali oblici epike i lirike kod Grka, zatim dramska književnost Grka, te kasnije nastala prozna filozofijska književnost. Pored ovih, kao pretpostavka se mora uzimati i tradicija Biblije, tj. gnomičkogkazivanja o porijeklu svijeta i čovjeka i smislu njegovog života, što će odlučujuće uticati na formiranje evropske duhovne i književne tradicije, čiji su momenat i Muslimani, odnosno njihova tradicija duhovnosti. Islam, naime, i sam u osnovi ima kuransku tradiciju, interpretaciju Kurana, historiju širenja objave i Muhamedovog života i predaje, te prihvaćenu i kasnije razvijanu poetsku tradiciju Arapa. Kao drugi konstituirajući moment islamske tradtcije duhovnosti nalazimo iranoperzijske epove i veliku poetsku i mističku književnu tradiciju, koja, po svojoj duhovnoj sadržtmi i umjetničkoj formi stoji u vezi sa Homerovskim shvatanjem, s jedne i sa gnomičkim izrazom razumijevanja svijeta i života, s druge strane.

-----------------------------------------------

About the concept of literature applied in the research of the heritage of our spirit

The author in his paper points out the numerous problems which arise in the research of the hentage ofspirit of the people of Bosnia and Herzegovina, and especially of the heritage of spirit of the Moslems. This heritage belongs to the different culturaly-historical circles, it is written in different languages, and so, the researches of its sources, as well as the researches of the continuity and interdependence of its developingstages, requires the knowledge of different languages (Arabic, Persian, Ottoman-Turkish, Latin, Old Church Slavonic and Serbo-Croatian), a lot of different alphabets (Cyrillic, Glagolitic, Latin letters and Arabic letters), and also knowledge of the traditions which have their main trees to which the heritage of our spirit simultaneously belongs and distinguish itself from them.

Even when the problem of the research of the heritage of spirit is reduced to the research of the literature in its written form, i.e. when oral tradition is excluded and only written belletristic literature and its different kinds are studied, a lot of the problems arise. Beside the problems which arise form the fact that inside the different traditions during the long period of development the different structure of the literary tradition is formed, and because of that it is very hard to establish the unique criteria for its evaluation, the basic problem is insufficiant preciseness of the concept »literature« when it denotes such long and such heterogeneous tradition of the written expression.

In analysing this problem the author discusses the definition of literature. He ascertains that the notion of literature as: „the expression of spirit expressed in stable forms with the intention to produce the effect of aesthetic pleasure“, does not exist until the middle of the last century. He also states that such concept, Le. the concept of the literature reduced to the belletristic literature, can not be effectively used for the complete, expecially older, literary production and tradition without causing the effect of its too large reduction and impoverishment.

The other concept of literature, i. e. the concept which treats the literature as complete written production in one language or of one nation, also has its weak points. It enlarge too much the scope of literary expressions by including in it all the written texts, so that the literature is equalised with the philology.

The author is of the opinion that the concept of literature must be observed in its genetic~historicalprojection and that it, in regard to the forms of literary expression'and the content ofliterary works, should be connected with the origin ofthe basic forms of spiritual life in the European culture, i.e. with the origin ofthe great genealogical interpretations of the genesis of the world and nations, i.e. man, i.e., in fact, .with epic and gnomic literary forms from which, asarchetype., was developed poetry, then drama, chronicles, and finally prose forms which appear as the last. In that sense, as the base of the origin of literature and literary expressions as a Whole, must be taken Homet's epics, Hesiod's genealogical poems, then the forms of Greek epic and Iyricpoetry which originated from them, then Greek drama, and 'philosophical literature later developed. Beside them, the tradition ofthe Bible must also be regarded as a basic, te. gnomic narration about the genesis of the world and the man, and about the meaning of his life, which had the decesive influence on the creation ofthe European cultural and literary tradition, whose moment are also the Moslems, i. e. their tradition of spirit. Namely, lslam itself is based onthe Koranic tradition, on the interpretation of the Koran, the history of spreading the revelation, Muhammed's life and. tradition, and the poetic tradition of the Arabs, which Islam accepted and later on developed. The second constituent part of the Islamic tradition of soul is Iranie-Persian epicand the great poetical and mystical literary tradition Which, according to its content of the soul, as well as its artistic form, is connected with Homer's idea on one side, and withgno· mic way of expression of the world and the life, on the other side.

Full Text:

PDF

Refbacks

  • There are currently no refbacks.