Manuskript Ahval-i Bosna od Muhameda Emina Isevića

poč. XIX st.

Sažetak

Muhamed Emin Isević potječe iz ugledne sarajevske porodice koja je živjela u kvartu Alifakovac. Rođen je u drugoj polovini XVIII vijeka. Na glas je izašao početkom XIX vijeka kada ga nalazimo među prvacima Sarajeva. Izgleda daje bio posebno cijenjen zbog toga stoje davao otpor ondašnjim feudalnim i upravnim strukturama u Bosni. Zbog svoga djelovanja, suprotno želji pokrajinskih i lokalnih organa vlasti, dva puta je osuđivan na progonstvo. Kada je drugi put prognan na ostrvo Lemnos u Grčkom arhipelagu, tada je napisao svoj rad Prilike u Bosni (Ahval-i Bosna) koji se ovdje daje u prijevodu. Rad je podnio izravno sultanu s namjerom da mu sultan dade pomilovanje. U tome je uspio i bio, čak, nagrađen titulom muderisa od Jedrena i šejhom bosanske ordije. U svom radu koji je podijelio na devet poglavlja, zavisno od društvene

strukture o kojoj je pisao, on se nemilice obara na ondašnje vlasti i njene sa- radnike. Posebno se okomio na bosanskog namjesnika Ibrahima Hilmi-pašu i na kadije i muftije obilježavajući ih kao osnovne nosioce nereda u zemlji i prijetnju općem poretku. Rad je karakterističan po tome što je on poimenice navodio glavne uzročnike teških prilika u zemlji. U radu je redovno svoja izlaganja o pojedinoj strukturi svodio na njihov odnos prema raji muslimanskoj i kršćanskoj. Njegov rad se doima kao poziv na socijalnu pravdu i protiv ugnjetavanja siromašnim slojeva. Na udaru njegova pera je naročito korupcija u kojoj prednjače organi vlasti i posebno sudstva. Iz njegova izlaganja dobija se nedvojben dojam daje on bio veliki patriot i izvrstan znalac prilika u Bosni, pa zato njegov rad predstavlja izvanredan izvor za proučavanje i sagledavanje prilika u Bosni. Nije nam poznato da se iko prije ili poslije njega sa toliko žara borio protiv nepravdi i nasilja i da je tako otvoreno žigosao sve nosioce nereda u zemlji.

Rad je nastao poslije 1809., a prije 1812. godine. Muhamed Emin Isević je umro 1816. godine, a sahranjen je na Alifakovcu. Staje radio i gdje se nalazio od 1812. do 1816. godine zna se, ali se više ne pojavljuje u javnom životu Bosne. Iza sebe je ostavio ovaj rad i još nekoliko pjesama razbacanih po raznim zbirkama (medžmuama). Bez ovoga njegovog rada mnogo manje bi znali o prilikama koje su vladale u Bosni početkom XIX vijeka kada su inače prilike u cijelom carstvu bile vrlo teške.