Einige kulturgeschichtliche besonderheiten der Nahiye Tešanj im XVI jh.

Authors

  • Adem Handžić Sarajevo

Abstract

Rad se odnosi na poznatu nahiju Tešanj u sjevernom dijelu bosanskog sandžaka. Autor prvo govori o teritorijalno-administrativnoj podjeli tog sandžaka, kao i o kršćanskoj crkveno-administrativnoj podjeli tog područja. Prema mišljenju autora, do danas nerazjašnjen naziv: Čifluk Kuzmadanje, kojeg sretamo u najranijim turskim izvorima, krije u sebi istoriju čitavog tešanjskog područja. Objašnjava da naziv Kuzmadanje sadrži imena dvojice kršćanskih svetaca: sv. Kuzmana i sv. Damjana, dvojice liječnika (vrača) iz ranog kršćanskog perioda. Budući se zna da su u Bosni u 12. i 13. stoljeću spomenutim svecima posvećivane crkve u mjestima koja su imala ljekoviti značaj (ljekoviti izvori, banje) autor zaključuje da je Kuzmadanje najsta-rije ime današnje Banje Vrućice kod Teslića, koja liječi nervne i srčane bolesti. Oslanjajući se na podatke u tahrir-defterima iz XVI st. o pojedinim naseljima Gazi Husrev-begova vakufa u tešanjskoj nahiji, u koju je spadao i lokalitet Kuzmadanje, kao i na jedan izvještaj na latinskom poslat s tog područja u Rim iz 1637. godine, te imajući u vidu da su u blizini Vrućice pronađeni ostaci neke stare crkve, autor je dovoljno razjasnio navedeni naziv.

Downloads

Download data is not yet available.

Downloads

Published

20.06.2017

How to Cite

Handžić, A. (2017). Einige kulturgeschichtliche besonderheiten der Nahiye Tešanj im XVI jh. Prilozi Za Orijentalnu Filologiju, 30(30), 203–208. Retrieved from https://pof.ois.unsa.ba/index.php/pof/article/view/546

Issue

Section

Articles