Neka zapažanja o prenošenju turskih ustaljenih kolokacija n abosanski jezik

Amina Šiljak-Jesenković

Sažetak

U ovom radu se na osnovu različitih primjera ustaljenih kolokacija koje registruju rječnici turskog jezika pokušavaju iznijeti određena zapažanja o prenošenju značenja turskih ustaljenih kolokacija na bosanski jezik. U uvodnom dijelu, pored definicija idiomatskih iskaza i drugih ustaljenih kolokacija, iznose se problemi sa kojima se susreće u njihovom prenošenju iz jednog jezičnog sistema u drugi. Iako definicije ovakvih iskaza ističu njihovu neprevodivost na druge jezike, ovdje se navode brojni primjeri turskih ustaljenih kolokacija preuzetih u bosanski jezik u fonetsko-fonološkoj adaptaciji, djelimičnoj adaptaciji ili kalku. Fonetsko-fonološki adaptirani turski izričaji u bosanskom jeziku markirani su kao karakteristika jedne govorne zajednice. Na primjeru iskaza bašum sagosum ukazuje se na njegovu upotrebu u ovom obliku, te razvijanje novih značenja kod njegovog kalka u bosanskom jeziku. Autor daje i neke napomene 0 mogućnostima prevođenja pojedinih turskih ustaljenih sklopova riječi iz svakodnevne komunikacije, skrećući pažnju na različite mogućnosti interpretacije istoga iskaza u ovisnosti od govorne situacije. Također, neke kletve i blagoslovi u turskom jeziku mogu se nazvati idiomima: neki od njih u doslovnom prijevodu gube smisao, a u deskripciji značenja gube metaforičnost. Ima i primjera koji ukazuju na mogućnost kalkiranja ovih iskaza, kao i prenošenja njihovog značenja stilski i semantički bliskim oblikom iz bosanskog jezika.

Ovdje je registrovana i pojava bosanskih izričaja sa sastavnicama iz turskog leksičkog korpusa, motiviranih društvenim odnosima, općim iskustvom ili vjerovanjem. Na osnovu velikog broja primjera istoznačnih bosanskih i turskih idioma izraženih istim leksičkim i gramatičkim sredstvima unutar dva jezička sistema, autor ističe pretpostavku da se radi o kalkovima koji su produkt jezika u kontaktu i naporedo u turskom i u bosanskom jeziku ispituje mogućnosti variranja ovih iskaza unutar njihove čvrste strukture, te u vezi s tim utvrđuje određene sličnosti. Također, istaknuta je metaforičnost idiomatskih iskaza kao njihova bitna karakteristika. Na primjerima je pokazano kako se jasno motivirani, ali manje metaforični izričaji mogu pronaći izraženi istim sredstvima 1 u istom značenju u bosanskom i turskom jeziku. Navedeni su i primjeri istoznačnih turskih i bosanskih iskaza čija je metafora veoma izražena, kao i primjeri istoznačnih iskaza čiju motiviranost nije moguće odrediti na prvi pogled. Također, ovdje se registruju primjeri turskih i bosanskih iskaza sastavljenih iz istoznačnih leksema, ali u različitoj formi, primjeri idioma čije se značenje iz jednog jezičnog sistema u drugi prenosi leksičkim sredstvima sasvim različitoga značenja, dakle, istoznačnim idiomom iz drugog jezičnog sistema. I ovdje se postavlja pitanje poštivanja standardnojezičke norme u odabiru izraza u prijevodu, te se, kao i u nekoliko prethodnih situacija, ističe da će opredjeljenje u odabiru izraza u prenošenju značenja odrediti izvanjezički kontekst.

Na kraju rada se daje kratak pregled mogućnosti koje idiomatski iskazi imaju kao formalni elementi rečeničke strukture. Ovakav pregled ilustriran istoznačnim primjerima na bosanskom i turskom jeziku ukazuje na to da ustaljene ko- lokacije mogu imati različite sintaktičke funkcije, formalno kao klauze u određenoj funkciji unutar složene rečenice, a semantički kao jedinstvena cjelina.

---------------------------------------------------------

Some observations on transfer of Turkish set collocations into the Bosnian language

On the basis of different examples of set collocations known of in the Bosnian and Turkish languages, this paper tries to bring some observations on the transfer of the meaning of Turkish set collocations into the Bosnian lan- guage. Introđuction, in addition to definitions of idioms and other set collocations,deals with the issues encountered when transferring them from one lin- guistic system into the other. Although definitions of such idioms point out the fact that they are untranslatable into other languages, given here are numerous examples of Turkish set collocations taken over by the Bosnian language and adapted phonetically and phonologically, adapted partially or in kalk.

Phonetically-phonologically adapted Turkish collocations in the Bosnian language are marked as a characteristic of a speech community. The exam- ple of the expression bašum sagosum points to its use in this form, and to de- veloping new meanings in its kalk in the Bosnian language. The author gives some notes , too, about possible translations of some Turkish set collocations from everyday communication, drawing attention to different possibilities of interpretation of the same collocation, depending on the speech situation. Also, some curses and blessings in the Turkish language can be called idioms. Some of them, if literally translated, lose their meaning, while in the description of the meaning they lose their metaphoricalness. There are also examples that show possibilities of kalking these idioms, as well as transferring their meanings by stylistically and semantically close forms in the Bosnian language.

Here have been recorded examples of Bosnian idioms with Turkish lexi- cal corpus constituents, motivated by social relations, general experience or be- lief. On the basis of a large number of examples of synonymous Bosnian and Turkish idioms expressed with the same lexical and grammatical means within the two language systems, the author advances a hypothesis that those kalks are products of languages in contact, and parallel in the Turkish and the Bosnian languages he examines possibilities of varying those idioms within their firm structure.With regard to this, he defines some similarities. He also points out the metaphoricalness of the idioms as their feature. Through examples he sho- wed how clearly motivated, but less metaphorical, idioms can be found as ex- pressed by the same means retaining the same meaning both in Turkish and Bosnian. Given are also examples of synonymous Turkish and Bosnian idioms whose metaphor is very expressed, as well as examples of synonymous idioms whose motivation is not easy to define at First glance. Also registered here are examples of Turkish and Bosnian idioms composed of synonymous lexemes, but in different forms, examples of idioms whose meanings are transferred from one language system into the other by lexical means of completely diffe rent meanings, therefore by synonymous idiom from the other language sys- tem. Here also arises the question of respecting language standards when cho- osing expressions for translation, and here again, like in a number of earlier in- stances, pointed out is that the selection of translation expression will be deter- mined by extralinguistic context.

In conclusion, the paper gives a summary of possibilities of idioms as formal elements of the sentence structure. This summary illustrated with synonymous examples in the Bosnian and Turkish languages points to the fact that set collocations can have different syntactic functions, formally - clauses in certain function within a compound sentence, but semantically one unit.

Full Text:

PDF

Refbacks

  • There are currently no refbacks.